Koje su istinske prednosti i mane grijanja na klima uređaj? Je li ova opcija zbilja toliko isplativa i zašto je grijanje na klima uređaje toliko popularno na našim prostorima?
Klima uređaji, ili makar ono što bi sličilo na današnji klima uređaj, poznati su već jedno stolječe, a početak šire upotrebe počeo je od 1925. godine kada su se ovi uređaji počeli ugrađivati u kina. Do tada su već izašle na tržište bolje verzije s manjim rashladnim jedinicama sa zamjenom za amonijak. Potrošnja klima uređaja raste, postali su prihvatljivi široj populaciji, a prije dvadeset godina oko 20 posto kućanstava u Hrvatskoj je imalo klima uređaj. Do sada ih je sigurno dvostruko više te kako bi se zadovoljili kupci, napravljena su brojne tehničke modifikacije, poboljšana je kvaliteta i cjenovno su pristupačniji. Oni su se početkom koristili za rashlađivanje prostorija, ali zanimanje za njih kao uređaje za grijanje na struju raste iz godine u godinu te zbog poboljšanja, viših klasa energetske učinkovitosti, troše mnogo manje el. energije te su puno isplativiji. Za i dalje skeptične istražili smo i drugu stranu primjene klimatizacijskih sustava, odnosno prednosti i mane grijanja uz pomoć klima uređaja.
Koje su prednosti grijanja na klima uređaj?
Mediteransko podneblje koje karakteriziraju umjerene zime vrlo je zahvalno područje za grijanje na klima uređaje. Inovativnija rješenja, poput inverterskog kompresora, omogućavaju grijanje i u hladnijim podnebljima gdje se vanjske temperature spuštaju i do 15-20 Celzijevih stupnjeva ispod nule. Kada govorimo o grijanju, i kada su u pitanju split sustavi, proces rada je suprotan od načina hlađenja. Dakle, reverzibilnim ventilom se proces preokreće te vanjska jedinica služi kao isparivač koji oduzima toplinu iz okoline i podiže je na višu razinu i time je upumpava u prostor, dok unutarnja jedinica radi kondenzaciju i upuhuje topli zrak u prostoriju.
Prva prednost grijanja na klimu jeste ušteda energije jer, kako su pokazala istraživanja, ovaj princip rada se pokazao za minimalno jednu trećinu jeftiniji od drugih načina grijanja. Inverteri imaju jako dobar rad u zimskim uvjetima, ne pregrijavaju prostoriju jer se isključuju kada dostignu željenu temperaturu. Također, električne instalacije su manje opterećene jer nema stalnog uključivanja i isključivanja kompresora. Ako je smjestite na pravo mjesto, topli zrak se dobro raspoređuje u prostoriji, a ne koncentrira se samo oko uređaja kao što je slučaj s grijalicama. Sigurnost je u ovom slučaju bitan čimbenik jer se na klima uređaj ne možete opeći. Poboljšane verzije ovih uređaja imaju timere, Wi-Fi upravljanje, „SLEEP“ način rada pa im i to daje veliku prednost u odnosu na tradicionalne grijalice.
Što se tiče uljnih radijatora, kojih ima puno na tržištu, opet su klima uređaji u prednosti jer radijatorima treba dugo da se ugriju pa tako i da ugriju prostoriju, a nisu baš učinkoviti kada su u pitanju veće prostorije. Još jedna prednost klima uređaja je što ste osim hlađenja ljeti, osigurali i grijanje zimi s istim uređajem. Dakle, investirate jednom. Zbog viših klasa energetske učinkovitosti, klime su učinkovite i u hlađenju i u grijanju, u potrošnji električne energije pa samim tim i isplativije. Također ne stvaraju buku, a i bolje su za okoliš jer manje utječu na emisiju stakleničkih plinova.
Koji su nedostaci grijanja na klima uređaj?
Kada govorimo o nedostacima klima uređaja, onih najčešćih tipova u našim kućama – zidnih, odmah nam pada na pamet „da pušu izravno u glavu“. Često koristimo ovaj izraz kada je unutarnja jedinica smještena tako da topli zrak upuhuje na mjestima u stanu gdje vrlo često boravimo, na trpezarijski ili radni stol, dvosjed itd. Osjetljivi smo na takvo strujanje zraka što je i normalno jer se svatko želi ugodno osjećati u svom domu. Zato je vrlo važno dobro razmotriti mjesto ugradnje klime kako bi život u stanu bio ugodan. Tzv. parapetne klime su dobar izbor jer su smještene na zid uz pod pa je strujanje zraka puno ugodnije. To se isto odnosi na stropne klime, ali one su češće u poslovnim prostorima, hotelima i slično.
Kada se korisnici odluče za grijanje na klima uređaje u kućama ili stanovima, često navode kao manu nemogućnost grijanja kupaonice. Za one koji žele toplu kupaonicu, moraju se odlučiti za njezino dopunsko grijanje.
Još jedan ključan čimbenik je vlažnost zraka. Ako je vlažnost velika, 60 ili 70 posto, a vani je 0 do 10 Celzijevih stupnjeva, dolazi do nakupljanja leda na vanjskoj jedinici i stvaranja izolacijskog sloja na izmjenjivaču što smanjuje kapacitet klima uređaja. Nakon nekog vremena rada u ovakvim uvjetima dolazi do potrebe za otapanjem vanjskog izmjenjivača. Tom prilikom klima uređaj okreće ciklus te vrućom parom iz kompresora otapa vanjski izmjenjivač. Tada dolazi do privremenog prekida grijanja u prostoriji koje u ovisnosti o sloju leda na vanjskom izmjenjivaču može potrajati. Kod nekih klima uređaja u specifičnim uvjetima se ovo zna ponavljati i nekoliko puta u par sati. Savjet stručnjaka je da ako se klima koristi i za grijanje, prilikom odabira kapaciteta iste uzmu u obzir toplinski zahtjevi prostora pri nepovoljnim vremenskim uvjetima. Klima uređaj većeg kapaciteta za grijanje je bolja opcija kako bi se nadoknadili gubici u ovakvim situacijama.
Isplati li se grijati na klima uređaj?
Ako odmah na početku promišljamo dugoročno i spremni smo izdvojiti svotu novca koja je dovoljna za klima uređaje srednje klase s višim energetskim razredom, onda je odgovor da. Ako pri kupnji klime želimo uštedjeti i uzeti uređaje starije generacije te nižeg energetskog razreda, ta ušteda se na računima za električnu energiju neće osjetiti.
Saznajte kako odabrati idealan klima uređaj
Što se tiče označavanja energetskih razreda, uvijek pitajte prodavača da vam objasni značenje slova kod klima uređaja koji želite kupiti. Kao i kod drugih uređaja, treba nastojati birati što viši energetski razred. Najviši je A razred s plusevima kao oznakama za poboljšane verzije. Preporuka je birati upravo A energetski razred s jednim ili više pluseva te znati da je omjer prilikom potrošnje najmanje 1:3, što znači da broj kilovata klima uređaja podijelite s tri i dobijete visinu potrošnje struje. Također, treba uzeti u obzir veličinu prostorije koja se namjerava grijati, izolaciju, kvalitetu otvora te broj osoba koje obično borave u prostoriji. Treba voditi računa i o podneblju u kojem živite jer nije isto uzimati klima uređaj za uvjete kada vanjska temperatura pada i do 15 stupnjeva ispod nule i za one kada je najniža oko nule, a gore smo već opisali i da vlažnost zraka dosta utječe na učinkovitost klima uređaja. Ako uzmemo jedan klima uređaj nove generacije – inverter jačine 3,5 kW, njegova potrošnja se kreće od 0,800 do 1 kW na sat neprekidnog rada uređaja, a za to se, ovisno o atmosferskim uvjetima, dobije od 4 kW do 6,3 kW toplinske energije. Ostali uređaji za grijanje daju toplinske energije koliko i potroše, dakle uljni radijator potroši 2 kW struje da bi toliko i distribuirao, TA peć ako potroši dva i daje dva itd.
Možemo zaključiti da je grijanje na klimu, osim što je isplativo, čak i poželjno, jer je učinkovito – u jednom uređaju dobijete i hlađenje i grijanje te je upravljanje vrlo jednostavno. Ono što kupac treba voditi računa jeste mjesto postavljanja klima uređaja, njegova energetska učinkovitost i snaga. Kada uđete u trgovinu klima uređajima, sve ovo imajte na umu i sve što vas zanima pitajte prodavača.
Preuzeto sa Klimatizacija.hr
